Pauzu u šampionatu iskoristili smo za malu analizu statističkih podataka vezanih za dosadašnji tok sezone 2018/19, a deo toga u nastavku ćemo podeliti i sa vama.

Mečevima 21.kola Super lige Srbije nedavno je završen jesenji deo sezone 2018/19 u kome je odigrano 168 mečeva. Aktuelni šampion, ekipa Crvene zvezde, superiorno je stigla do titule ’’jesenjeg prvaka’’, a prijatno iznenađenje predstavljaju rezultati ekipe Radničkog iz Niša koja je zauzela drugu poziciju u dosadašnjoj borbi za titulu. Ekipa Partizana, prošlogodišnji vicešampion i pobednik Kupa Srbije, ove jeseni nije ostvarila očekivane rezultate, zbog čega treba očekivati velike promene u igračkom kadru tokom zimske pauze. Jasno je da na proleće treba očekivati veliku borbu, prvo za plasman u plej-of, a onda i za plasman u Evropu i očuvanje superligaškog statusa.

EFIKASNOST

Na 168 odigranih mečeva u okviru Super lige Srbije postignuto je 378 pogodaka, što je prosečno 2,25 pogodaka po utakmici.

Najefikasnija je bila ekipa Crvene zvezde koja je postigla 55 pogodaka, što je prosečno 2,62 pogodaka po utakmici. Druga po efikasnosti je ekipa Radničkog iz Niša koja je postigla 41 pogodak, što je prosečno 1,95 pogodaka po utakmici. Na trećem mestu je ekipa Čukaričkog sa 39 postignutih pogodaka ili prosečno 1,86 pogodaka po utakmici. Zanimljivo je dda je ekipa Partizana tek na četvrtoj poziciji sa 32 postignuta pogotka ili prosečno 1,52 pogotka po utakmici.

Najneefikasniji tim elitnog ranga bila je ekipa Dinama koja je na 21 odigranom susretu postigla samo 10 pogodaka ili prosečno 0,48 pogodaka po utakmici. Nešto bolje od novog superligaša iz Vranja bile su ekipe Rada i Mačve sa 12 postignutih pogodaka ili prosečno 0,57 pogodaka po utakmici. Na četvrtom mestu je ekipa Voždovca sa 15 postignutih pogodaka ili prosečno 0,71 pogodaka po utakmici.

Zanimljivo je da su superligaški timovi bili mnogo efikasniji u drugim poluvremenima odigranih utakmica. Tokom prvog poluvrema postignuto je ukupno 169 golova (44,70%), dok je tokom drugog poluvremena postignuto ukupno 209 golova (55,30%). Zanimljivo je takođe da su dve prvoplasirane ekipe na tabeli imale gotovo istovetan učinak u prvom i drugom poluvremenu (Crvena zvezda 27-28, Radnički Niš 20-21), dok su mnogo efikasnije u drugom poluvremenu bile ekipe Dinama (2-8) i Spartaka (10-27).  

Detaljnija analiza govori nam da su superligaške ekipe bile najefikasnije u poslednjih deset minuta susreta, jer je u tom periodu postignuto 16,9% pogodaka. Efikasnost prema periodima: 1-10 min. – 27 pogodaka (7.1%) / 11-20 min. – 35 pogodaka (9.3%) / 21-30 min. – 44 pogotka (11.6%) / 21-40 min. – 32 pogotka (8.5%) / 41-50 min. – 44 pogotka (11.6%) / 51-60 min. – 36 pogodaka (9.5%) / 61-70 min. – 44 pogotka (11.6%) / 71-80 min. – 52 pogotka (13.8%) / 81-90 min. – 64 pogotka (16.9%). Zanimljivo je da su fudbaleri Partizana bili daleko najefikasniji tim u poslednjih deset minuta susreta sa čak 10 postignutih pogodaka u ovom periodu igre (31,20%).

Na vrhu liste strelaca nalaze se Aleksa Vukanović (Napredak - 20 mečeva) i Nermin Haskić (Radnički Niš - 19 mečeva) sa po 12 postignutih pogodaka. Odmah iza njih nalaze se El Fardu Ben (Crvena zvezda - 12 mečeva) i Rikardo Gomeš (Partizan - 20 mečeva) sa po 10 postignutih pogodaka.

DEFANZIVA

Kada je reč o uspešnosti ispunjavanja defanzivnih zadataka tu je situacija nešto drugačija. Najuspešniju odbranu imala je ekipa Partizana koja je na 21 odigranom susretu ’’kapitulirala’’ samo 8 puta ili prosečno 0,38 puta po utakmici. Na drugom mestu je lider šampionata, ekipa Crvene zvezde, sa 12 primljenih pogodaka ili prosečno 0,57 pogodaka po utakmici. Treće i četvrto mesto dele ekipe Radničkog i Vojvodine sa 15 primljenih pogodaka ili prosečno 0,71 pogodak po utakmici.

Neslavni rekorderi su igrači Dinama čija je odbrana ove jeseni ’’kapitulirala’’ čak 50 puta ili prosečno čak 2,38 puta po utakmici. Odmah iza njih su fudbaleri Spartaka koji su primili 33 pogotka ili prosečno 1,57 pogodaka po utakmici. Treće i četvrto mesto dele ekipe Zemuna i OFK Bačka sa 32 primljena pogotka ili prosečno 1,52 pogotka po utakmici.

Kako smo već analizirali u sekciji Efikasnost, veći broj pogodaka postignut je u drugom delu igre, a zanimljivo je da su dva prvoplasirana tima na tabeli i u procentu broja primljenih golova po poluvremenima imala ravnotežu (Crvena zvezda 6-6, Radnički Niš 7-8). Takođe, primetno je i da su dva tima bila mnogo lošija u ispunjavanju defanzivnih zadataka u toku drugog poluvremena (Partizan 2-6, Voždovac 10-18). Voždovčani su i neslavni rekorderi po broju primljenih pogodaka u poslednjih deset minuta susreta (8 – 28,60%), dok je najveću sigurnost u tom periodu pokazala ekipa Crvene zvezde sa samo jednim primljenim golom. Zanimljiv je i podatak da crno-beli ove sezone nisu primili nijedan pogodak u prvih 30 minuta susreta.

DISCIPLINA

Tokom jesenje polusezone na 168 odigranih utakmica sudije su pokazale ukupno 751 žuti karton. U tom periodu prosečno je po utakmici pokazano 4,47 žutih kartona. Igrači timova domaćina na ovaj način su kažnjeni 363 puta, dok su gosti na taj način kažnjeni 388 puta. Zanimljivo je da neslavni rekorder u ovoj statističkoj kategoriji Miloš Adamović, prvotimac šabačke Mačve, sa 10 dobijenih žutih kartona na 18 odigranih mečeva. Najviše puta opomenuti su igrači Rada (57), odmah zatim su OFK Bača i Mačva (56), dok su najmanje opomena dobili igrači Crvene zvezde (23).

U istom periodu na 168 odigranih mečeva ukupno je 34 puta izrečena  disciplinska mera isključenja dodeljivanjem crvenog kartona. Dakle, u dosadašnjem toku prvenstva prosečno je po utakmici pokazano 0,20 crvenih kartona. Igrači timova domaćina na ovaj način su kažnjeni 14 puta, dok su gosti na taj način kažnjeni 20 puta. Četiri superligaška igrača zaradila su u ovom periodu po dva isključenja, i to: Nikola Đurić (Dinamo), Igor Ristivojević (Mačva), Slobodan Urošević (Partizan) i Miloš Mihajlov (Voždovac). Najviše isključenja imala je ekipa Dinama (6), dok je najmanje isključenja imala ekipa Crvene zvezde (0).

Kada je reč o dosuđenim penalima sudije su tokom jesenje polusezone na ’’belu tačku’’ pokazale ukupno 58 puta, što je prosečno 0,35 kaznenih udaraca po utakmici. Uspešnost realizacije nije bila na zavidnom nivou, pa su od tog broja iskorišćena 42 kaznena udarca, dakle 72% ukupno izvedenih udaraca. U korist timova domaćina ova kaznena mera dosuđena je 37 puta, dok je u korist gostujućih timova dosuđena 21 put. Domaćini su na taj način postigli 26 pogodaka, dok su gosti na taj način postigli 16 pogodaka. Zanimljivo je da je najviše penala dosuđeno u korist ekipe Mladosti, čak osam, a odmah iza Lučanaca nalaze se ekipe OFK Bačka, Radničkog i Crvene zvezde sa po sedam dosuđenih kaznenih udaraca.

POSETA

Superligaške stadione je tokom jesenje polusezone postilo 594.544 gledaoca, što je u proseku 3.539 po utakmici. Zbirno gledano najgledaniji tim bila je Crvena zvezda koju je kući i na gostovanjima gledalo ukupno 135.217 gledalaca, a iza crveno-belih su ekipe Partizana (74.805), Radničkog (42.164), Napretka (38.718) i Radnika (33.670). Najmanje gledana tokom minule polusezone bila je ekipa Spartaka sa 20.728 gledalaca.

Crvena zvezda je bila i najgledaniji domaćin sa ukupno 75.067 gledalaca na deset odigranih mečeva, što je u proseku 7.506 gledalaca po utakmici na stadionu ’’Rajko Mitić’’. Iza crveno-belih bila je ekipa Partizana koja je u tom periodu bila domaćin ’’večitog derbija’’ i koja je na jedanaest odigranih mečeva imala ukupnu posetu od 47.405 gledalaca, što je u proseku 4.309 gledalaca po utakmici. Značajniju posetu imala je i ekipa niškog Radničkog sa ukupno 27.000 gledalaca na deset odigranih mečeva ili prosečno 2.700 po utakmici na stadionu ’’Čair’’. Najslabiju posetu u istom periodu imala je ekipa Voždovca koju je na deset odigranih mečeva na ’’krovu’’ gledalo ukupno 5.800 gledalaca ili u proseku 580 po utakmici.

Najatraktivniji gost bila je ekipa Crvene zvezde sa 60.150 gledalaca na jedanaest odigranih mečeva, a iza su ekipe Partizana (27.400/11), Radnika (22.470/10) i Napretka (21.018/10). Najmanju gledanost imala su gostovanja novosadskog Proletera čijih jedanaest odigranih mečeva je ispratilo samo 8.300 gledalaca.

Najposećeniji meč bio je meč 9.kola Super lige Srbije između Partizana i Crvene zvezde, a ’’večiti derbi’’ odigran u Humskoj ispratilo je 22.500 gledalaca.

PROSEČNA STAROST IGRAČA

Zanimljiv podatak kada je reč o superligaškim timovima može predstavljati prosečna starost igrača koji su nastupali u do sada odigranim mečevima. Najmlađe timove na teren su izvodili stručni štabovi Dinama (24,16 - prosek godina), Spartaka (24,20 - prosek godina) i Čukaričkog (24,21 - prosek godina), dok su odmah iza njih Vojvodina (24,35 - prosek godina) i Rad (24,57 - prosek godina). Najiskusnije timove na teren su izvodili stručni štabovi Mladosti (29,72 - prosek godina), Mačve (28,34 - prosek godina), Radničkog (28,01 - prosek godina) i Radnika (27,46 - prosek godina). Prosečna starost svih igrača koji su nastupali za šesnaest superligaških ekipa ove jeseni je 26,04 godina.