Pauzu u prvenstvu i kraj godine iskoristili smo da napravimo intervju sa generalnim sekretarom Zajednice klubova Super lige i Prve lige Srbije, gospodinom Darkom Ramovšom. Govorili smo o godini na izmaku koja je donela dosta značajnih pomaka, ali i o planovima za narednu godinu u kojoj se očekuje još veći broj važnih aktivnosti na unapređenju srpskog klupskog fudbala. 

Zimska pauza je dobra prilika da se sumiraju utisci nakon okončane jesenje polusezone. Šta je za vas bilo najupečatljivije kada je reč o klubovima i Linglong Tire Super ligi Srbije? Koji klub vas je prijatno iznenadio, a koji u prvom delu sezone nije beležio rezultate u skladu sa vašim očekivanjima?

’’Ovo je period kada svi sumiramo utiske iz protekle godine, radimo analize i pravimo planove aktivnosti za narednu godinu.  Najupečatljiviji događaji koji su obeležili godinu na izmaku su svakako početak saradnje sa novim naslovnim sponzorom, kompanijom Linglong Tire, zatim nove vrhunske travnate podloge na većem broju stadiona, kao i uspesi Crvene zvezde i Partizana u UEFA takmičenjima. Takođe, ne treba zaboraviti ni najavu velikih infrastrukturnih projekata vezanih za izgradnju i adaptaciju stadiona u Srbiji, kao i inicijative za stvaranje novog modela privatizacije klubova i promene modela tretmana stranih igrača u našem klupskom fudbalu. Treba reći da smo tokom prethodne godine mogli da ispratimo veliki broj izuzetno kvalitetnih utakmica u domaćim takmičenjima. Već smo navikli na visoke standarde kada je reč o Crvenoj zvezdi, Partizanu, Vojvodini ili Radničkom, ali bih rekao da su Čukarički, TSC i Voždovac pokazali najviše ozbiljnosti, kontinuiteta, stabilnosti i rezultata, kako u takmičenju, tako i u svim klupskim segmentima u kojima rade i ostvaruju rezultate. Ipak, fudbalski klub TSC je najupečatljiviji primer, zbog činjenice da je debitant u najelitnijem takmičenju, a može u mnogo čemu biti primer za mnoge druge klubove ili potencijalno nove ulagače u fudbal. Od Mačve i Rada se očekivalo više bodova, ali proleće je pred njima da poprave utisak.’’

Na 160 odigranih susreta postignuto je čak 434 gola, što je u proseku nešto manje od tri gola po susretu. Izbor pet najlepših golova koji nakon svakog kola vrši naša redakcija je često bio pretežak. Da li je to zbog novih terena koji pružaju mogućnost za atraktivniju igru ili je sve veći broj kvalitetnih fudbalera u našoj ligi?

’’Ova sezona je donela veliki broj zaista prelepih golova. Postavljanje novih, izuzetno kvalitetnih travnatih podloga je po meni bio ključan projekat, koji je obezbedio ujednačeno dobre uslove na svim terenima. Na taj način je omogućeno da treneri i igrači mogu sprovesti u delo sve taktičke i tehničke zamisli, što je na kraju donelo i praktičan rezultat, na zadovoljstvo ljubitelja fudbala u našoj zemlji.’’

Ove sezone je srpski klupski fudbal imao dva predstavnika u grupnim fazama evropskih takmičenja, Ligi šampiona i Ligi Evrope. Koliko redovna učešća Crvene zvezde i Partizana na evropskoj sceni mogu imati uticaja na dalji razvoj svih naših klubova i takmičenja generalno?

’’Dobri rezultati naših ekipa u UEFA takmičenjima imaju višestruku važnost, prvenstveno za njih same, ali ujedno i za celokupan srpski fudbal. Neophodno je imati još klubova koji bi svojim rezultatima u UEFA takmičenjima mogli jačati poziciju svih nas. Zabrinut sam zbog načina na koji ćemo biti tretirani u ciklusu 2021-24, jer će tada biti otežan put našim klubovima za učešće u evropskim takmičenjima, na način na koji smo navikli. Paralelno, otvaranje novog takmičenja, Lige konfederacija, daje nove mogućnosti, pa će efekti tih promena za evropski klupski fudbal, kao i za naše klubove, biti vidljivi tek u narednom period.’’

Kakvo je vaše viđenje kada je reč o razvoju i afirmaciji mladih igrača u našem elitnom rangu takmičenja, koliko imaju prostora i kako ga koriste? Koga biste od tih igrača izdvojili kao najprijatnije iznenađenje u prvom delu sezone?

’’Pojam mladog igrača je danas diskutabilan. Za mene su svi igrači ispod 23 godine mladi, ali činjenica da za tržište transfera igrača imamo sve nižu uzrasnu granicu nas dovodi u zabunu da mladima smatramo samo decu ispod 18 godina, pa je to jedna od stvari koju moramo menjati u budućnosti, stvaranjem uslova za duži period razvoja mladih igrača u našoj ligi. Neki od mladjih igrača koji su na mene ostavili utisak su Strahinja Pavlović i Filip Stevanović iz Partizana, Nikola Čumić iz Radničkog, Slobodan Tedić, Veljko Birmančević i Milutin Vidosavljević iz Čukaričkog, kao i Mirko Topić iz Vojvodine.’’

Prva liga Srbije je ove sezone zanimljivija nego ikad, razlika između prvoplasirane i desetoplasirane ekipe je samo deset bodova. Kako komentarišete dosadašnji tok sezone i kvalitet utakmica u ovom rangu takmičenja?

’’Prva liga Srbije je u procesu podizanja standarda profesionalnog fudbala, pa se očekuje i licenciranje klubova za narednu sezonu, koje će značiti da će pored sportskog rezultata biti bitni i svi ostali kriterijumi iz procesa licenciranja. Kvalitet je dosta ujednačen i biće rezultatski neizvesna borba do samog kraja, imajući u vidu da nas očekuju velike borbe za opstanak, baraž i ulazak u viši rang.’’

Kakvi se dalji koraci i unapređenja mogu očekivati na organizacionom planu kada je reč o Zajednici fudbalskih klubova Super lige i Prve lige Srbije? Kakva je uloga samih klubova u svim tim naporima?

’’Ono što se najviše vidi jesu takmičenja. Tu postoji dosta stvari koje mogu da se unaprede u narednom periodu. Cilj nam je da u saradnji sa TV Arena sport dobijemo fiksne termine utakmica, ali i da obezbedimo produkciju svih susreta. Veća vidljivost lige podiže i vrednost, pa mislim da ćemo paralelnim radom na stvaranju uslova za VAR tehnologiju uspeti da dobijemo i efekat produkcije svih utakmica, kao i bolje planiranje termina utakmica. Veoma bitna tema za budućnost srpskog fudbala, koja može u ogromnoj meri da promeni dosadašnji model rada naših klubova, jeste status igrača sa evropskim pasošem i drugih stranih igrača. Ta je tema inicirana tokom aktuelne sezone i donela je dosta nedoumica. Podneli smo inicijativu FSS da se iskoristi period do kraja tekuće sezone i pronađe najbolji model za budućnost klupskog profesionalnog fudbala, koji bi uzeo u obzir status fudbalera sa EU pasošem, ostalih inostranih fudbalera, ali i stvorio novi pravni model za rad i razvoj domaćih igrača. Pored toga, radimo na edukaciji svih činioca koji rade u fudbalu. Imali smo prvi seminar za održavanje terena, dok na proleće planiramo seminare za prve operativce klubova i seminar za medicinske radnike. Takvi seminari će biti veoma korisni i trudićemo se da budu obavezni svake godine. Inteziviraćemo saradnju sa međunarodnim udruženjem European leagues, kako bi uspeli da održimo korak sa svim evropskim ligama i da aktivno utičemo na razvoj klupskog fudbala iz pozicije profesionalnih liga. Klubovi su osnova dobrog takmičenja, a veći broj dobro organizovanih klubova, sa dugoročnom zdravom strategijom, doneće i jačanje liga u budućnosti.’’

Za kraj, kakva su vaša očekivanja od naredne godine, kada je reč o srpskom fudbalu? Mogu li naši predstavnici korak dalje na evropskoj sceni? Da li ste optimista kada je reč o plasmanu nacionalnog tima na predstojeće Evropsko prvenstvo?

’’Srpski fudbal ima ogroman potencijal. Iskustva malih i srednjih liga iz Evrope nam govore da imamo mnogo prostora za unapređeanje klupskog fudbala. Država je najavila velike projekte infrastrukture, što bi uz nove zakonske i pravne okvire, koje smo inicirali, kao i uz veliku aktivnost FSS, pomoglo da se uspostavi novi sistem koji bi trasirao naš fudbal novim i bržim putem napretka. Za srpski klupski fudbal na evropskoj sceni bilo bi sjajno da ponovimo ovogodišnje rezultate dva naša najveća kluba, ali i da se pojavi treći klub koji bi podigao vrednost našeg fudbala na evropskoj sceni. Što se nacionalnog tima tiče, stručni štab i igrači su izborili plasman u baraž, koji svakako neće biti lak. Ukoliko svi zajedno uspemo da stvorimo pozitivnu atmosferu i našem timu stručnjaka i igrača udahnemo preko potrebnu pozitivnu energiju, mislim da u junu možemo gledati našu reprezentaciju na završnici Evropskog prvenstva.’’